Tip:
Highlight text to annotate it
X
Dakle, ideja je bila: "Ograni�imo onda �ivotni vijek na tisu�u sati. "
ZAVJERA OKO �ARULJE
Neispri�ana pri�a o planiranom zastarijevanju
1.000 sati; Definicija �IVOTNOG VIJEKA �ARULJE
"Prljave male tajne tintnih pisa�a. "
Poku�ao sam isprintati jedan dokument i pisalo je: "Treba zamijeniti jedan dio. "
Dakle, odlu�io sam malo servisirati na svoju ruku.
Zdravo, Marcose. Dobio sam tvoju poruku.
Marcos se obratio autoru videa.
Pogledao sam unutra i na donjoj strani pisa�a otkrio jednu spu�vu.
Onako kako radi tvoj printer, stalno je morao �istiti glave i �pricao tintu.
To se onda skupljalo u spu�vi na dnu.
Unaprijed je predodre�eno nakon koliko �i��enja
printer javlja da ima previ�e tinte i ne�e vi�e raditi.
Oni se pravdaju kako ti ne �ele tintom zaprljati stol.
Ali, mislim da je problem malo dublji. Takva je tehnologija. Zami�Ijen je da se pokvari.
Planirano zastarijevanje pojavilo se u isto vrijeme
kad i masovna proizvodnja i potro�a�ko dru�tvo.
Cijeli problem s proizvodima na�injenim da traju kra�e
dio je cijelog tog modela za�etog u industrijskoj revoluciji,
kad su novi strojevi robu proizvodili puno jeftinije
�to je bilo odli�no za potro�a�e,
ali potro�a�i nisu mogli dr�ati korak sa strojevima.
Proizvodnja je bila prevelika.
Jo� tamo 1928. godine, jedan utjecajan oglasnik je upozorio da je
"roba koja se odbija istro�iti tragedija za biznis".
U biti, masovna prozvodnja u�inila je raznu robu �iroko dostupnom.
Cijene su pale i mnogi su po�eli kupovati iz zabave, prije nego zbog potrebe.
Gospodarstvo je cvjetalo.
SLOM BURZE! IZBILA PANIKA!
1929. se nadobudno potro�a�ko dru�tvo potpuno zaustavilo,
kad je slom Wall Streeta uveo SAD u duboku ekonomsku recesiju.
Nezaposlenost je dosegla zastra�uju�e razmjere.
1933. godine je �etvrtina radne snage bila nezaposlena.
Ljudi vi�e nisu stajali u redovima za kupnju, nego za posao i za hranu.
Iz New Yorka je do�ao radikalan prijedlog kako ponovno podsta�i gospodarstvo.
Bernard London, poznati trgovac nekretninama, predlo�io je kraj depresije
tako �to �e se planirana zastara u�initi zakonskom obvezom.
To je bilo prvi put da se taj koncept pojavio u pisanom obliku.
Po prijedlogu Bernarda Londona,
svim proizvodima treba odrediti �ivotni vijek i nazna�iti rok trajanja
nakon kojeg bi oni bili smatrani zakonski "mrtvima"
i potro�a�i bi ih vratili jednoj vladinoj agenciji
gdje bi roba bila uni�tena.
Poku�ao je posti�i ravnote�u izme�u kapitala i rada,
pri �emu bi uvijek postojalo tr�i�te za nove proizvode.
Zna�i, uvijek bi postojala potreba za radnicima i kapital bi se uvijek vra�ao.
Bernard London je vjerovao da �e obvezno planirano zastarijevanje
odr�ati industrijski pogon u punom zamahu,
da �e Ijudi tro�iti i da �e svi imati posao.
Giles Slade je do�ao u New York istra�iti osobu koja stoji iza te ideje.
On �eli otkriti je li za Bernarda Londona
planirana zastara bila ideja �isto zbog profita,
ili zbog pomo�i nezaposlenima.
Dorothea Weitzner sje�a se da je Bernarda Londona upoznala
1930-ih godina na jednom obiteljskom izletu.
Nemojte mi re�i koji je on... - Dobro, dobro.
Kako zanimljivo! Da!
Apsolutno izgled intelektualca...
Bernarda Londona ste upoznali 1933... - Kad sam imala 16 ili 17 godina...
Moj tata je imao veliki cadillac, koji je bio ogroman kao cepelin.
Majka je vozila, tata sjedio sprijeda,
a gospodin i gospo�a London bili su straga u toj velikoj limuzini.
Tata je rekao da gospodin London objasni meni svoju filozofiju.
On je bio jako zanimljiv �ovjek.
I u par rije�i mi je samo ispri�ao da je to njegova ideja za ubla�avanje depresije.
Bili smo u ekonomskom kaosu, gorem nego �ak i danas.
On je bio opsjednut tom idejom,
kao neki umjetnik koji je opsjednut svojim slikama.
On mi je u autu zapravo �aptao,
boje�i se da bi njegova ideja mogla biti preradikalna.
Prijedlog Bernarda Londona su ignorirali
i zastarijevanje kao zakonska obveza nije nikad primijenjena u praksi.
20 godina kasnije, u 1950-ima, ideja je opet isplivala, ali s bitnom promjenom:
umjesto nametanja planirane zastare potro�a�ima,
oni �e njome biti zavedeni.
Planirano zastarijevanje:
�elja jednog dijela potro�a�a
da posjeduju ne�to malo novije, malo bolje, malo ranije nego �to je to nu�no...
Ovo je bio glas Brooka Stevensa,
apostola planirane zastare u poratnoj Americi.
Taj ekstravagantni industrijski dizajner kreirao je sve, od ku�anskih aparata
do auta i vlakova, uvijek s planiranom zastarom na umu.
U duhu tog vremena, dizajn Brooka Stevensa predstavlja brzinu i modu.
�ak i ku�a u kojoj je �ivio, bila je neobi�na.
Ovo je ku�a koju je dizajnirao moj otac i u kojoj sam odrastao.
Kad je gra�ena, u predgra�u, svi su mislili da �e biti autobusni kolodvor "Greyhounda",
jer nije li�ila na tradicionalnu ku�u.
Jedna od najva�nijih stvari za mog oca u dizajniranju nekog proizvoda,
bila je da on bude izra�ajan. Mrzio je proizvode koji su bili dosadni
i zaista nije i�ao za tim da u potro�a�u pobudi �e�nju za kupnjom.
Za razliku od europskog pristupa u pro�losti,
kad su poku�avali stvoriti najbolje proizvode koji �e trajati vje�no,
to jest, kupi� tako dobro odijelo u kojem �e� se vjen�ati i u kojem �e te pokopati,
i koje nikad ne�e� morati obnoviti,
ameri�ki pristup �ini ameri�ke potro�a�e nezadovoljnima
s proizvodom u kojem su u�ivali i koristili jedno vrijeme,
pa ga prodaju na tr�i�tu rabljene robe
i nabavljaju najnoviji proizvod najnovijeg izgleda.
Brook Stevens je proputovao cijele SAD, govorima promoviraju�i planiranu zastaru.
Njegov pristup postalo je evan�elje onog vremena.
Priznanje ameri�kih stilista
I �ene i mu�karci podjednako, sve se vi�e zanimaju za izgled stvari.
Oni poklanjaju veliku pa�nju onom �to je novo, lijepo i moderno.
Dizajn i reklama zavode potro�a�e da neprestano �eznu za posljednjim modelom.
Moj otac nikad nije dizajnirao neki proizvod da bi namjerno zakazao
ili se nakon kratkog vremena istro�io u funkcionalnom smislu.
Planirana zastara je apsolutno po volji potro�a�a.
Nitko potro�a�a ne prisiljava da ode u du�an kupiti neki proizvod.
Znate, oni idu svojevoljno. To je njihov izbor.
Sloboda i sre�a kroz neograni�enu potro�nju:
ameri�ki na�in �ivota u 1950-ima
postao je temelj potro�a�kog dru�tva kakvog danas poznajemo.
Znate, bez planirane zastare ova mjesta ne bi postojala.
Ne bi bilo proizvoda, ne bi bilo industrije,
ne bi bilo dizajnera, arhitekata,
ne bi bilo trgovaca, �ista�a,
ne bi bilo Ijudi iz osiguranja...
svi bi poslovi nestali!
Koliko �esto mijenjate svoje mobitele?
Svakih 18 mjeseci. -Jednom godi�nje. - Jednom godi�nje. -Jednom godi�nje?
Danas je planirano zastarijevanje
sastavni dio nastavnog plana na fakultetima dizajna i strojarstva.
Boris Knuf predaje o konceptu "�ivotnog vijeka proizvoda",
�to je moderni eufemizam za "planirano zastarijevanje".
I�ao sam u nabavku za vas.
Kupio sam par stvari: tavu...
soljanik, ko�ulju, jo� jednu ko�ulju...
Studenti u�e kako dizajnirati za poslovni svijet, uz jedan jedini cilj:
�esto ponavljanu kupnju.
Razdijelit �u vam ovo pa �ete mi re�i �ta mislite nakon koliko vremena �e se pokvariti,
koliko dugo �e slu�iti.
Dizajneri moraju razumjeti za kakvu kompaniju rade.
Kompanija poslovnim planom utvr�uje
koliko �esto mi �elimo obnavljati svoje proizvode.
Dakle, dizajneri dobivaju te upute i oni to moraju shvatiti
i dizajnirati proizvod na odre�eni na�in, koji �e to�no odgovarati
poslovnoj strategiji klijenta za kojeg rade.
Planirano zastarijevanje je u korijenu zna�ajnog ekonomskog rasta
koji se dogodio na Zapadu od 1950-ih godina.
Od tog je dana rast sveti gral na�e ekonomije.
Serge Latouche je poznati kriti�ar dru�tva rasta
i op�irno je pisao o njegovom mehanizmu.
Negdje od zadnje generacije
na�a je �ivotna uloga valjda samo kupovati na kredit stvari koje nam uop�e ne trebaju.
To, po meni, nema uop�e nikakvog smisla.
Kriti�ari dru�tva rasta govore da je ono neodr�ivo na duge staze,
jer se temelji na eklatantnom proturje�ju.
Za�to se svake tri minute negdje u svijetu stvori novi proizvod?
Je li to nu�no?
Mislim da su mnogi Ijudi shvatili da stvari treba mijenjati,
kad im politi�ari govore da je kupovina
Pregledavaju�i uputstva za razli�ite printere
Marcos shva�a da su �ivotni vijek mnogih printera
od samog starta odredili in�enjeri.
Vijek proizvoda: 18.000 stranica
pet godina kori�tenja
Oni to posti�u placiranjem jednog �ipa duboko u unutra�njost printera.
"�ovjek u bijelom odijelu"
Kako se osje�aju in�enjeri zbog dizajniranja proizvoda da se pokvari?
Ta dilema je obra�ena u jednom britanskom filmu iz 1951. godine,
u kojem je jedan mladi kemi�ar izumio nepoderivu nit.
Uvjeren je da se radi o velikom napretku.
TRAJNA NIT USTRA�ILA GRAD TEKSTILA
Ali, nisu svi sretni zbog tog otkri�a.
Uskoro on bje�i ne samo od vlasnik� tvornice,
nego i od radnika, koji su u strahu za svoja radna mjesta.
Zaista zanimljivo. Podsje�a me na ne�to �to se zaista dogodilo u tekstilnoj industriji.
1940. kemijski gigant DuPont ogla�ava izum revolucionarnog sinteti�kog vlakna: najlona!
Djevojke su slavile nove trajne �arape, ali sre�a nije dugo trajala.
Moj otac je radio za DuPont prije i poslije rata, u najlonskom odjeljenju,
i ispri�ao mi je kako su, kad se najlon prvi put pojavio,
i kad su ga poku�avali koristiti za proizvodnju �arapa,
zamolili Ijude u njegovom odjeljenju da te �arape ponesu ku�ama
svojim �enama i curama da ih isprobaju.
Moj otac ih je donio mojoj majci
i ona je bila odu�evljena tim prvim proizvodima, jer su bili tako robusni.
Kemi�ari DuPonta imali su i te kakvog razloga biti ponosni na svoje ostvarenje,
�ak su i mu�karci hvalili snagu najlonskih �arapa.
Problem je bio da su trajale predugo.
�ene su bile jako sretne zbog �injenice da se nisu "izvla�ile �ice" iz njih,
na�alost, to je zna�ilo da proizvo�a�i tih �arapa nisu mogli puno prodati.
DuPont je dao nova uputstva ocu Nicole Fox i njegovim kolegama.
Ljudi u njegovom odjeljenju morali su se vratiti za dasku za crtanje,
poku�ati oslabiti vlakna
i proizvesti ne�to �to bi bilo nje�nije, gdje bi se izvla�ile "�ice",
da �arape ne bi tako dugo trajale.
Isti kemi�ari koju su upotrijebili svoja znanja da bi proizveli trajne najlonke,
povinovali su se duhu vremena i na�inili slabije najlonke.
Trajno vlakno je nestalo iz tvorni�kih pogona, ba� kao i u filmu.
Moramo taj izum imati pod kontrolom.
Pod potpunom kontrolom!
Ako �elite dvostruki iznos iz ugovora, platit �emo.
�etvrt milijuna?
Da biste ga povukli? - Da!
�ta su kemi�ari DuPonta osje�ali zbog smanjenja �ivotnog vijeka proizvoda?
Ispri�ajte me. -Sigurno je bilo frustriraju�e za in�enjere
morati koristiti svoja znanja da bi na�inili manje vrijedan proizvod,
nakon �to su se toliko trudili da bi na�inili dobar proizvod.
Ali, mo�da je to samo pogled neupu�enih sa strane.
Mo�da su samo morali raditi svoj posao.
Napraviti ne�to ja�e ili slabije - to je bio njihov posao.
Za in�enjere je to bila zbilja slo�ena eti�ka dilema.
Taj sukob s planiranom zastarom
izazvao ih je na propitivanje svojih temeljnih moralnih na�ela.
Postojala je stara �kola in�enjera koji su smatrali
da moraju stvarati izvrsne proizvode koji se nikad ne�e pokvariti,
a bila je tu i nova �kola in�enjera koji su bili tr�i�no usmjereni,
koji su bili o�ito zainteresirani proizvesti �to je mogu�e kratkotrajnije proizvode.
I... taj sukob se rije�io tako da je pobijedila nova �kola in�enjera.
"Smrt trgova�kog putnika"
Planirano zastarijevanje nije utjecalo samo na in�enjere.
Frustracije obi�nih potro�a�a na�le su odjeka u klasi�nom komadu Arthura Millera,
"Smrt trgova�kog putnika".
Ba� kao Willy Lomax, [?] potro�a�i se mogu samo bespomo�no �aliti.
Jednom u �ivotu �elio bih posjedovati ne�to ispravno prije nego �to se pokvari!
Uvijek se utrkujem sa sme�em!
Samo �to otplati� auto, a on gotovo ispusti du�u!
Fri�ider! Tro�i remenje kao manijak!
Oni tempiraju te stvari! Tempiraju ih.
Kad ih kona�no otplati�, one su ve� odslu�ile!
Malo je potro�a�a znalo da je s druge strane �eljezne zavjese,
u zemljama Isto�nog bloka,
postojala cijela jedna ekonomija bez planiranog zastarijevanja.
Komunisti�ka ekonomija nije bila upravljana slobodnim tr�i�tem,
nego centralisti�ki planirana od strane dr�ave.
Bila je neu�inkovita i mu�ena kroni�nom nesta�icom repromaterijala.
U takvom sistemu planirana zastara nije imala nikakvog smisla.
U biv�oj isto�noj Njema�koj, naju�inkovitijoj komunisti�koj ekonomiji,
slu�bena regulativa je propisivala da fri�ideri i strojevi za pranje rublja
trebaju raditi 25 godina.
1981. jedna tvornica �arulja iz Isto�nog Berlina lansirala je dugotrajnu �arulju.
Donijeli su je na jedan me�unarodni sajam,
tra�e�i kupce sa Zapada.
Kupci sa Zapada nisu prihvatili �arulju.
1989. je sru�en Berlinski zid, tvornica je zatvorena
i dugovje�na isto�nonjema�ka �arulja nije se vi�e proizvodila.
Danas se mo�e vidjeti samo po izlo�bama i u muzejima.
Dvadeset godina nakon pada Berlinskog zida,
konzumerizam je jednako divlji i na Istoku i na Zapadu.
Ali, postoji jedna razlika: u dobu interneta
potro�a�i su spremni boriti se protiv planiranog zastarijevanja.
Prvi film kojeg smo snimili i koji se zbilja probio, bio je film o iPodu.
Ja sam bio potpuno dekintiran kad sam kupio taj iPod za oko 400 ili 500 dolara.
I oko osam mjeseci kasnije, mo�da dvanaest mjeseci, baterija je crkla.
Nazvao sam "Apple" mole�i ih da mi zamijene bateriju...
A njihova politika u to vrijeme bila je govoriti strankama da kupe novi iPod.
Morate kupiti novi. - Zar "Apple" ne nudi... -Ne!
"Apple" ne nudi novu bateriju za iPod? -Ne.
Nije to �to je baterija crkla bilo ono �to nervira,
jer... i u mojoj Nokiji je crkla baterija i kupio sam novu.
�ak i u mom "Apple" laptopu, ako crkne baterija, mora� je zamijeniti.
Ali u iPodu, tom skupom komadu hardvera,
ako crkne baterija, mora� zamijeniti... cijeli ure�aj.
I tako, moj brat je do�ao na ideju napraviti film upravo o tome.
I�li smo okolo sa �ablonom i sprejali preko svake reklame iPoda u gradu:
"iPodove nezamjenjive baterije traju samo 18 mjeseci. "
Postavili smo taj video na na�u stranicu www. ipodsdirtysecret. com.
U prvom mjeseci, u �est tjedana, bilo je pet ili �est milijuna pregleda
i stranica je skroz flipnula.
Jedna odvjetnica iz San Francisca, Elizabeth Pritzker, �ula je za taj video
i zajedno s kolegama odlu�ila tu�iti Apple zbog �ivotnog vijeka baterija za iPod.
Pola stolje�a nakon slu�aja sa �aruljom, planirana zastara bila je opet pred sudom.
Kad smo zapo�eli proces, dvije godine nakon �to se iPod pojavio,
Apple je prodao vi�e od tri milijuna iPodova �irom SAD-a.
Mnogi od tri milijuna vlasnika iPoda imali su problema s baterijom
i bili su spremni na tu�bu.
Jedan od njih bio je Andrew Westley.
Me�u potro�a�ima, koji su nas nazvali, izabrali smo
pojedince koji bi slu�ili kao predstavnici u grupnoj tu�bi.
Takav oblik grupne tu�be je ne�to �to postoji zapravo samo u SAD-u,
gdje mala grupa Ijudi zastupa veliku grupu,
da bi pred sudom iznijela jedinstvenu tu�bu.
Moja uloga u slu�aju bila je zastupanje tisu��, mo�da desetaka tisu�a Ijudi.
Taj slu�aj je postao poznat kao "Westley protiv Applea".
ANDREW E. WESTLEY, u svoje i u ime svih drugih u sli�noj situaciji, tu�i...
Kad su moji prijatelji i obitelj shvatili da se radi o velikom slu�aju,
pomislili su da sam postao radikalan.
Znate, �uli su da �u tu�iti... kao nova Erin Brockovich.
U prosincu 2003. Elizabeth Pritzker je ulo�ila tu�bu na sudu okruga San Mateo,
samo par blokova od glavnog �taba Applea.
Zatra�ili smo od Applea brojne tehni�ke dokumente
u vezi �ivotnog vijeka baterije u iPodu
i dobili smo mno�tvo tehni�kih podataka
o dizajnu baterije, o testiranju baterije...
Ispostavilo se da je
taj tip litijske baterije u iPodu
svjesno zami�Ijen tako da zbilja traje jako kratko.
Zaista mislim da je Appleov iPod
zami�Ijen da planirano zastari.
Nakon nervoznih par mjeseci, obje strane su razradile dogovor:
Apple je ustanovio servis za zamjenu baterija
i garantni rok produ�io na dvije godine.
Tu�iteljima je ponu�ena kompenzacija.
Jedna stvar koja mene osobno smeta, jeste da...
Apple se zaista reklamira kao mlada, poletna, vizionarska kompanija,
a da jedna takva kompanija nema dobru politiku brige za okoli�,
koja �e potro�a�ima omogu�iti da vrate proizvode
radi urednog zbrinjavanja, to zbilja...
to zbilja proturije�i njihovoj poruci.
Planirana zastara stalno proizvodi gomilu otpada,
koji se brodovima prebacuje u zemlje tre�eg svijeta, kao npr. u Ganu u Africi.
Ima ve� negdje oko osam ili devet godina
kako sam primijetio da gomile kontejnera sti�u u ovu zemlju s elektronskim otpadom.
Govorimo o starim kompjuterima, o starim televizorima,
koje nitko ne �eli u razvijenim zemljama.
Transportiranje elektronskog otpada u zemlje tre�eg svijeta
zabranjeno je me�unarodnim zakonom.
Ali trgovci koriste jednostavan trik:
oni otpad deklariraju kao polovnu robu.
Vi�e od 80% elektronskog otpada, koje sti�e u Ganu,
uop�e se ne mo�e popraviti
i cijeli kontejneri tog otpada stoje napu�teni na smetlji�tima �irom zemlje.
Ovdje smo na smetlji�tu u Agbogbloshieju.
Prije smo imali jednu divnu rijeku, Odaw,
koja je krivudala kroz ovo podru�je.
Bila je prepuna riba!
Nakon �kole, koja nije daleko odavde,
dolazili bismo ovamo igrati nogomet ili bismo visjeli kraj rijeke.
Ribari bi organizirali vo�nju �amcima, tog se sje�am jako dobro.
Ali, sad je sve to prestalo. Ni�eg nema.
A to me zaista, zaista rastu�uje. I Ijuti me!
Danas vi�e nema �kolaraca koji se ovdje igraju nakon nastave.
Umjesto njih, de�ki iz siroma�nih obitelji dolaze ovamo tra�iti metalni otpad.
Oni spaljuju plastikom obvijene kablove odba�enih kompjutera da bi do�li do metala.
Ono �to ostane pokupe mla�a djeca, koja tra�e bilo kakav komadi� metala,
kojeg su mo�da stariji de�ki previdjeli.
Oni koji stoje iza transporta ka�u:
"Mi poku�avamo premostiti digitalni jaz izme�u Europe, Amerike i Afrike, npr. Gane. "
Ali, istina je da ti kompjuteri koje oni �alju ovamo jednostavno ne rade!
Nema nikakvog smisla primati elektronski otpad ako ga ne mo�e� zbrinuti,
i ako to ne proizvodi�, a ovu zemlju koriste kao svjetsku kantu za sme�e!
Otpad koji je tako dugo u industrijsko doba bio skriven od pogleda
sad dolazi u na�e �ivote i mi zapravo vi�e nemamo razloga kriti ga.
Rasipni�ka ekonomija je stigla do kraja
jer mi jednostavno vi�e nemamo mjesta za na� otpad.
Mislim da smo vremenom uvidjeli
da planet na kojem �ivimo to ne mo�e vje�no podnositi.
Postoje granice prirodnih resursa
i postoje granice na�ih izvora energije.
Potomci nam nikad ne�e oprostiti!
Oni �e sigurno osuditi rasipni�ko pona�anje,
rasipni�ki �ivotni stil Ijudi u razvijenim zemljama.
Ljudi �irom svijeta po�eli su djelovati protiv planirane zastare.
Mike Anane se bori za prestanak dovoza sme�a.
Po�eo je skupljati informacije.
Ovdje �uvam elektronski otpad koji nosi oznaku vlasni�tva.
Ovdje pi�e: "AMU-Center, Nordvest-Sjaelland". To je iz Danske.
Ovo je otpad poslan iz Njema�ke.
"Westminster college. "
Apple, kompanija koja se zaklinje da je ekolo�ka...
Ima puno Appleovih proizvoda koji se zbrinjavanju ovdje na ovaj na�in.
Imamo bazu podataka s inventarskim etiketama,
adresama i telefonskim brojevima kompanija koje su bile vlasnice
elektronskog otpada koji je zavr�io u Gani.
Mike Anane planira te informacije
upotrijebiti kao dokaz za sudski proces.
Moramo poduzeti neke kaznene mjere.
Moramo tu�iti Ijude
da bi prestali s dovozom elektronskog otpada u Ganu.
Marcos opet na internetu tra�i na�in kako produljiti �ivotni vijek svom printeru.
Otkrio je jednu rusku stranicu
koja nudi besplatan program za printere s �ipom broja�em.
Programer si je �ak dao truda objasniti svoju osobnu motivaciju:
To se doga�a zbog lo�e konstrukcije.
Takav im je na�in poslovanja.
Nije dobar ni za korisnike ni za okoli�.
Tako da sam se ja potrudio izna�i jednostavan program
koji bi omogu�io resetiranje ugra�enog broja�a.
Marcos ne zna �ta ga �eka,
ali ipak skida softver.
Iz jednog malog sela u Francuskoj, John Thackara bori se protiv planirane zastare
poma�u�i Ijudima u razmjeni poslovnih i dizajnerskih ideja,
ideja koje dolaze sa svih strana svijeta.
U svim siroma�nijim zemljama sasvim je razumljvo da se stvari popravljaju.
Zamisao da je proizvod ba�en samo zato �to se pokvario,
za Ijude na Jugu je zapravo prili�no nezamisliva.
U Indiji imaju jedan izraz, "jugaad",
koji opisuje tradiciju sposobnosti popravljanja,
bez obzira koliko slo�en neki proizvod bio.
Poku�avamo prona�u Ijude �irom svijeta, koji aktivno rade na projektima,
umjesto da samo pri�aju i daju apstraktne izjave
kako su stvari grozne ili �ta bi trebalo promijeniti.
Jedan od tih Ijudi je Warner Philips,
potomak dinastije proizvo�a�a �arulja.
Sje�am se da me djed odveo u jednu od tvornica "Philips" u Eindhovenu,
da bi mi pokazao masovnu proizvodnju �arulja u tvornicama.
Meni se super dopalo.
Gotovo sto godina nakon stvaranja Kartela za �arulje,
Warner Philips slijedi obiteljsku tradiciju,
ali s novim pristupom:
on proizvodi LED-�arulje, koje traju 25 godina.
Ne mo�e se odvojeno govoriti o ekolo�kom i o poslovnom svijetu.
Mislim da biznis i okoli� idu ruku pod ruku.
Zapravo, to je najbolji temelj da bi se na njemu sagradio biznis.
A jedini pravi na�in za to, vjerujem,
jeste uzeti u obzir realne tro�kove svih kori�tenih resursa i utro�ene energije,
Kad bi sve to ulazilo u tro�kove proizvodnje,
proizvo�a�i i poduzetnici �irom svijeta imali bi ogromnog razloga
proizvoditi stvari koje traju vje�no.
Borba protiv planirane zastare
mo�e se posti�i i novim pristupom u kreiranju i proizvodnji novih roba.
Jedan novi koncept zvan "Od kolijevke do kolijevke"
tvrdi da, kad bi tvornice postupale kao i priroda,
i sama planirana zastara bi zastarjela.
Priroda proizvodi u izobilju,
ali otpali cjetovi, mrtvo li��e i drugi odba�eni materijal nije otpad.
Oni su hranjivo za druge organizme. Prirodni ciklus.
Braungart vjeruje da industrija mo�e opona�ati taj virtuozni prirodni ciklus.
On je dokazao da je to mogu�e, preoblikovanjem proizvodnog procesa
jedne �vicarske tvornice tekstila.
On je otkrio da su u tvornici rutinski koristili stotine otrovnih boja i kemikalija.
Za proizvodnju novih tkanina Braungart i njegov tim su tu listu reducirali
na 36 supstanci, koje su sve biorazgradive.
Za radikalnije kriti�are planirane zastare preoblikovanje proizvodnje nije dovoljno:
oni u pitanje dovode cijeli na� ekonomski sistem i na�e vrijednosti.
Ta revolucija se zove "degrowth" [protu-rast, zaustavljanje rasta].
Serge Latouche putuje od konferencije do konferencije,
obja�njavaju�i kako se sasvim izvu�i iz dru�tva rasta.
Sve se vi�e oslanjamo na predmete,
koji bi nam trebali dati osje�aj vrijednosti i identiteta.
Dijelom je to posljedica gubitka onog �to nam je prije davalo identitet,
kao �lanstvo u zajednici, odnosi, zemlja, ili...
sve te dru�tvene stvari koje je zamijenio konzumerizam.
Kriti�ari "proturasta" boje se da bi on mogao uni�*** na�u modernu ekonomiju
i vratiti nas ravno u Kameno doba.
Marcos instalira *** besplatni program na svoj kompjuter.
Novi softver mu omogu�ava vra�anje broja�a, ugra�enog u printer, na nulu.
Istog trenutka printer je otklju�an.
K R A J?
Prijevod: a. �i�ak 11.3.2012.