Tip:
Highlight text to annotate it
X
SPAŠEN JEZIKOM
Kako ti jezik može spasiti život?
Ovo je moj grad, Sarajevo
gdje živim već 82 godine
Ovdje možete vidjeti, sarajevski stari grad
A sa lijeve strane je novi dio grada
Sarajevo je jedan mali Jerusalim, znate
Jerušalajim, mali Jerušalajim
Ovdje sve religije žive zajedno
Moris je potomak španskih Jevreja protjeranih iz Španije 1492 godine, koji su se nastanili u Sarajevu i zadržali svoj jevrejsko-španski jezik, Ladino.
U ovoj mahali su prije drugog svjetskog rata, sve kuće bile jevrejske.
Ova kuća ovdje je moj dom, dom mog oca.Mog oca, Davida Albaharija. A ona tamo kuća koja je sada devastirana to je bio dom mog strica, Samuela Albaharija. A ovo je kuća drugog strica Bohora.
Moris je jedan od posljednja 4 sarajevska Jevreja koja govore Ladino.
Ovo je priča o tome kako je Ladino spasio njegov život.
U ovoj je kući, znate, bila fabrika bombona.
Svako smo jutro pjevali jednu pjesmu Eću muna bombonića (Izvadi mi jedan bombon).
Daj meni bombon
Svako smo jutro pjevali ovu pjesmu, a neko bi iz fabrike otvorio prozor i bacao bombone.
Nakon Holokausta, nije više ostalo Jevreja. Samo se moja porodica vratila.
Gdje je Samuel? Gdje je Dudo? Oni se nisu vratili.
Jedan preživjeli iz Aušvica ili Jasenovca
mi je rekao kako je vidio ljude kako umiru i gore u, u.. u krematorijima.
Možda smo mi sretni jer smo preživjeli drugi svjetski rat. Ali smo nesretni
jer svaki dan moramo oplakivati te ljude. 00:03:10.000,00:03:14.000 Previše je uspomena a ja hoću da ih sve zaboravim.
1941. godine, Moris, njegova porodica i drugi jugoslovenski Jevreji su vozovima deportovani u koncentracione logore.
Na željezničkoj stanici u Prijedoru sam sreo svog nastavnika muzičkog iz osnovne škole koji mi je rekao
Gledaj, ti moraš izaći iz voza. Tvoja porodica, isto.
I dao je jednu metalnu palicu mom ocu. 00:03:51.000,00:03:57.000 Noću uz pomoć te palice napravi otvor
i napusti voz jer ćeš biti ubijen.
Ja sam izašao prvi. Moj otac je uz pomoć palice napravio otvor na vagonu.
Nakon toga učitelj mi je rekao da odem do talijanskog vojnog kamiona.
Jedan talijanski pukovnik, colonello me je sakrio u zadnjem dijelu svog kamiona i prevezao me na teritoriju pod talijanskom okupacijom
gdje nije bilo ustaša.
Govorio sam s njim na ladinu, ali ladino i tallijanski su slični jezici vrlo slični
Ti si slobodan. Sada si slobodan
Bio sam sam. Nisam znao gdje mi je otac, gdje majka
Svako jutro kada sam ustajao gledao sam gdje su partizani gdje su njemački vojnici gdje su talijanski vojnici gdje su ustaše.
Kada sam ugledao partizansko selo hodao sam do tamo i tamo ostao.
1944. godine Moris je ugledao avion Halifax iz talijanske baze koji je srušen, zajedno sa američkim i britanskim pilotima. Pet pilota se padobranom spustilo u polje gdje ih je dočekao četrnaestogodišnji dječak Moris.
Ladino mi je u ratu spasio život
Pet je ljudi padobranom iskočilo iz aviona i spustilo se u polje u kojem sam bio.
Vidio sam amerikance koji su repetirali svoje puške kada su me ugledali.
Ko si ti? Ja sam vaš...Partizan, partizan. Rekao sam da sam Titov partizan.
Nisam govorio engleski. Govorio sam na ladinu 0:05:59.000,0:06:05.000 Pitao sam. Govorite li španski?
Jedan od pilota u grupi je bio Hispano. To je za mene bio jedini način komunikacije.
Kako to da ti govoriš španski? Pričam ga jer sam Sefard.
Šta je to Sefard? Nemaš pojma
Šta je to Sefard? To je dio Jevreja koji su napustili Španiju nakon inkvizicije i pobjegli u Tursku (Osmansko carstvo).
Partizanska baza je udaljena 20 kilometara odavde.
Poveo sam petoricu pilota sa sobom u partizansku bazu u Ribniku
a poslije su piloti otišli u jednu luku na jadranskoj obali odakle su se brodom vratili u svoju bazu u Bariju u Italiji.
Dvije i po godine nisam znao gdje su mi otac i majka.
Kada je rat završen otišao sam u partizansku gimnaziju. Moj otac je saznao gdje sam i došao je
Zovnuo me. I posjetio sam oca
I otac me je pitao: Kako si? Dobro. 00:07:42.000,00:07:46.000 Tata. Da sine, moj sine. Živ sam.
Gdje je majka?
Plakao sam Plače otac, plače sin
SPAŠEN JEZIKOM
Film Bryana Kirschena Elada Wexlera Susanne Zaraysky
Uz finansijsku pomoć: Centra za jevrejske studije Univerziteta u Kaliforniji, Los Angeles Katedre za španski i portugalski jezik Univerziteta u Kaliforniji, Los Angeles Katedre za istoriju Univerziteta u Kaliforniji, Los Angeles Eda Asnera