Tip:
Highlight text to annotate it
X
Misterije kolokvijalnog:
rendgenski (iks) zrak,
oblik elektromagnetnog zračenja
koji može da prodire kroz čvrsta tela.
Reč "iks-zrak" nas vraća
na rad Renea Dekarta,
francuskog filozofa,
matematičara
i pisca u 17. veku.
Jedan od Dekartovih mnogobrojnih doprinosa
svetu brojeva
bio je izum jednostavne, ali briljantne konvencije
koju danas mnogi uzimaju zdravo za gotovo:
predstavljanje nepoznatih
u jednačinama kao X, Y i Z.
Kada je nemački naučnik Vilhelm Rendgen
otkrio ono što sada nazivamo iks-zracima
krajem 19. veka,
dao im je ime X-strahlen.
Strahlen je na nemačkom: zračiti,
a "X" predstavlja nepoznatu prirodu
zračenja koje je Rendgen otkrio,
takozvani iks-faktor.
Engleski prevod je zadržao "X",
ali je zamenio nemačko "zračenje" sa "ray" (zrak)
u značenju "snop svetlosti".
U isto vreme, u matematici
rač "zrak" se odnosi na liniju
koja ima početak ali nema kraj
i produžava se u beskonačnost (poluprava)
vraćajući nas elegantno u nepoznato.
Danas razumemo šta je iks-zračenje
i uprkos skromnim prigovorima
njegovog pronalazača,
široko je poznato kao rendgensko zračenje,
eliminišući "X",
prvobitnu misteriju njegove prirode.